BIOKOVSKE LEDENICE
Iako pri prvom pogledu planina Biokovo ostavlja dojam da je «gola» odnosno siromašna biljnim, a tako i životinjskim vrstama situacija je sasvim suprotna. Na Biokovu raste preko 1500 različitih biljnih vrsta, s više od 40 endema. Među njima su najpoznatiji Biokovsko zvonce (Edraianhtus pumilio), Uskolisna zečina (Centaurea cuspidata) i Slava klisura (Centaurea gloriosa)
Uz poskoka, najotrovniju europsku zmiju, najpoznatije članice biokovske faune su divokoze. Divokozu možete vidjeti na gotovo svim putokazima za park-prirode, ona je s vremenom postala simbol Biokova. Međutim, zbog preklapanja državnog lovišta u nekim dijelovima s parkom-prirode, broj divokoza se smanjio. Uz divokoze, živi još mali broj muflona, a od ostalih životinja ističu se divlje svinje, šišmiši, puhovi te vukovi, a povremeno se pojavljuju i medvjedi. Na planini se gnijezde i suri orao i orao zmijar. Nekad su se gnijezdili i bjeloglavi supovi, ali ih već dugo nema na Biokovu..
Biokovo također ima mnogo manjih i većih špilja, karaktera okapina. Od jama i ponora posebno su zanimljive ledenice duboke od nekoliko desetaka metara pa do preko 100m. Najpoznatija jama ledenica je na Dusima, duboka oko 100m. Njih ima više na istočnoj strani Biokova, a nekada se iz njih vadio led i na mazgama odnosio u Makarsku i tamo prodavao hotelskim kućama.
Poznata ledenica je i ona kod Šutinih stanova (zapušteni stočarski stanovi). Ta ledenica se nalazi duboko pod zemljom te čak i za vrijeme ljetnih vrućina u svojoj unutrašnjosti krije snijeg i led koji se je odavnina ljeti koristio za očuvanje namirnica. Led se je vadio i zbog nestanka vode ali i prodavao u Makarskoj gdje su ga prenosili na magarcima.
Posebno se je vadio za blagdan sv. Stjepana u Donjem Rastovcu tako da na najvećoj fešti tog mjesta ne bi ponestalo vode.
Iako pri prvom pogledu planina Biokovo ostavlja dojam da je «gola» odnosno siromašna biljnim, a tako i životinjskim vrstama situacija je sasvim suprotna. Na Biokovu raste preko 1500 različitih biljnih vrsta, s više od 40 endema. Među njima su najpoznatiji Biokovsko zvonce (Edraianhtus pumilio), Uskolisna zečina (Centaurea cuspidata) i Slava klisura (Centaurea gloriosa)
Uz poskoka, najotrovniju europsku zmiju, najpoznatije članice biokovske faune su divokoze. Divokozu možete vidjeti na gotovo svim putokazima za park-prirode, ona je s vremenom postala simbol Biokova. Međutim, zbog preklapanja državnog lovišta u nekim dijelovima s parkom-prirode, broj divokoza se smanjio. Uz divokoze, živi još mali broj muflona, a od ostalih životinja ističu se divlje svinje, šišmiši, puhovi te vukovi, a povremeno se pojavljuju i medvjedi. Na planini se gnijezde i suri orao i orao zmijar. Nekad su se gnijezdili i bjeloglavi supovi, ali ih već dugo nema na Biokovu..
Biokovo također ima mnogo manjih i većih špilja, karaktera okapina. Od jama i ponora posebno su zanimljive ledenice duboke od nekoliko desetaka metara pa do preko 100m. Najpoznatija jama ledenica je na Dusima, duboka oko 100m. Njih ima više na istočnoj strani Biokova, a nekada se iz njih vadio led i na mazgama odnosio u Makarsku i tamo prodavao hotelskim kućama.
Poznata ledenica je i ona kod Šutinih stanova (zapušteni stočarski stanovi). Ta ledenica se nalazi duboko pod zemljom te čak i za vrijeme ljetnih vrućina u svojoj unutrašnjosti krije snijeg i led koji se je odavnina ljeti koristio za očuvanje namirnica. Led se je vadio i zbog nestanka vode ali i prodavao u Makarskoj gdje su ga prenosili na magarcima.
Posebno se je vadio za blagdan sv. Stjepana u Donjem Rastovcu tako da na najvećoj fešti tog mjesta ne bi ponestalo vode.
